Politički predstavnici Albanaca u Crnoj Gori tražiće vraćanje posebne izborne jedinice, odnosno garantovanih mandata. To pitanje biće aktuelizovano kroz rad Radne grupe za analizu preporuka OEBS–ODIHR-a. To je u intervjuu za „Dan” najavio Genci Nimanbegu, potpredsjednik Force i član skupštinske Radne grupe. Pozdravlja nedavni dogovor četiri albanske partije o zajedničkom pregovaranju o konstituisanju vlasti u Tuzima nakon lokalnih izbora. Tvrdi da to što je platforma sačinjena uz učešće zvanične Tirane nije miješanje u unutrašnje stvari Crne Gore, već da time Albanija ispunjava ustavnu obavezu brige o sunarodnicima koji žive van zemlje.
• Koji su zahtjevi albanskih stranaka po pitanju izmjena izbornog zakonodavstva i da li ćete ih Vi u skorije vrijeme aktuelizovati kroz rad Radne grupe za analizu preporuka OEBS–ODIHR-a čiji ste član?
– Postojeće izborno zakonodavstvo u poslednja dva izborna ciklusa pokazuje se kao nepovoljno za Albance u Crnoj Gori. Iako je ukupan broj glasova za albanske partije bio 12 ili deset hiljada (2016. godine), to je rezultiralo malim brojem mandata. Ukidanje posebne izborne jedinice je nastalo tada kada je broj mandata za albanske političke subjekte bio najveći u istoriji,odnosno četiri. To ćemo delegirati kao pitanje u okviru Radne grupe.
• Izmjene izbornih zakona zahtijevaju dvotrećinsku podršku u parlamentu. Kako riješiti taj problem, ako imamo u vidu da opozicija ne učestvuje u radu parlamenta, pa samim tim ni Radne grupe koja se bavi pitanjem izborne regulative?
– Svjesni smo da je teška misija obezbjeđivanja dvotrećinske većine za bilo koji predlog, a posebno za garantovane mandate. Takođe se sjećamo, i ne zaboravljamo kako se lako došlo do dvotrećinske većine, koja je ukinula posebnu izbornu jedinicu, i to od istih aktera koji su i danas na političkoj sceni. Svakako ćemo razgovarati na tu temu. Ovaj naš zahtjev će biti otvoren sve do njegovog ostvarenja.
• Četiri albanska politička subjekta potpisala su platformu kojom su se obavezali da će zajednički pregovarati o formiranju vlasti nakon izbora u Tuzima. Da li taj dokument, po Vašoj ocjeni, otvara prostor za formiranje vlasti u Tuzima bez DPS-a, odnosno samo od albanskih stranaka i da li je to suštinski cilj?
– Pozdravljam sve političke dogovore koji bi išli u smjeru saradnje između albanskih političkih subjekata u Crnoj Gori, time i pomenutu platformu. Postizborne koalicije su neminovnost, s obzirom na rascjepkanost političke zbilje među Albancima. Da li će platforma dovesti do formiranja vlasti samo od albanskih subjekata, to će zavisiti od volje birača. Ovi lokalni izbori su veoma važni, pošto će biti zadnji izbori za Tuzi kao opštinu u sklopu Glavnog grada. Od velikog je značaja koja će garnitura pripremati sledeće izbore za samostalnu opštinu, u jesen 2018. godine. Za mene je najvažniji iskorak taj što su se Albanska alternativa i Građanska inicijativa spojile u jedan politički subjekat. Inače, subjekat kome ja pripadam, Forca, ne učestvuje u izborima u Tuzima, jer smo od 2012. i od 2016. godine u saradnji sa Građanskom inicijativom i Albanskom alternativom, dok sa DUA imamo saradnju u Ulcinju.
V.R.
Vladi iz Tirane ustavna obaveza da vodi računa o nama
• Koliko je, po Vašim informacijama, na potpisivanje platforme uticala vlast u Tirani i da li se to može smatrati miješanjem zvanične Albanije u unutrašnje političke prilike u Crnoj Gori?
– Principijelni dogovor između četiri politička predstavnika sastavljen je od njih i potpisan u Podgorici, dok je ambasada Albanije u Podgorici pozdravila takav vid saradnje. Nijesam učesnik tih dogovora, ali kao nosilac liste koalicije „Albanci odlučno” imao sam obavezu da radim na saradnji između AA i DUA, koja, nažalost, nije rezultirala koalicijom bar između ovih subjekata. Svakako ne smatram ovo miješanjem Albanije u unutrašnje političke prilike u Crnoj Gori. Po Ustavu Albanije, Vlada ima obavezu da brine o svojim sunarodnicima van zemlje.